Skip to main content
Ministry of Education New Zealand
NCEA Education
7/6/2025 08:42 PM  |  Te whakaatu i te māramatanga ki te reo Māori me ōna mātāpono i tētahi horopaki e taunga ana  |  https://ncea.education.govt.nz/mi/te-reo-maori/te-reo-maori/1/3

Header

Te Whāinga

Ka āhei te ākonga ki te whakaatu i te māramatanga ki te reo Māori me ōna mātāpono i tētahi horopaki e taunga ana.

Paearu Paetae

Kōrero Āpiti 1

Ka whakaatu i te māramatanga ki te reo Māori me ōna mātāpono i tētahi horopaki e taunga ana mā te:

  • whakaatu i te māramatanga ki ngā āhuatanga o te reo Māori e hāngai ana
  • tautohu i ētahi wāhanga o te reo.

Ka whakaatu i te whānui o te māramatanga ki te reo Māori me ōna mātāpono i tētahi horopaki e taunga ana mā te:

  • tūhono i te tikanga o ngā āhuatanga o te reo Māori e hāngai ana ki ngā taipitopito taunaki
  • tūhono me te whakaahua i ētahi wāhanga o te reo.

Ka whakaatu i te tōtōpu o te māramatanga ki te reo Māori me ōna mātāpono i tētahi horopaki e taunga ana mā te:

  • whakamāori pū i te tikanga o nga āhuatanga o te reo Māori e hāngai ana
  • whakamārama pū i ētahi wāhanga o te reo.

Kōrero Āpiti 2

Ko ngā mātāpono o te reo Māori koia te tirohanga Māori e whakaatahia ana i ngā kupu me ngā whakatakotoranga o te reo.

Hei tauira: 

  • ko ngā pānga
  • ko te kauawhi me te kaupare
  • ko te takiruatanga.

Kōrero Āpiti 3

Ko ngā wāhanga o te reo koia ngā kupu me ngā whakatakotoranga o te reo e whakaata ana i ētahi mātāpono e ai ki tā te Māori titiro ki te ao. 

Hei tauira:

  • tōku pāpā / tāku tama, tōna kaiako, tāna ākonga
  • nau mai ki tō tātou kura / nau mai ki tō mātou kura, hoea tō tāua waka / hoea tō waka
  • Ranginui / Papa-tū-ā-nuku, tapu / noa.

Kōrero Āpiti 4

Ko tētahi horopaki e taunga ana ko tētahi tūāhuatanga, ko tētahi wheako rānei e mōhio whānuitia ana, e hāngai ana rānei ki te ao pātata o te ākonga.

Hei tauira:

  • ko te kura
  • ko te whānau
  • ko tētahi kaupapa ā-hapori.

Kōrero Āpiti Whānui

I tōna tikanga he aromatawai tēnei paerewa paetae hei whakamātau i ngā ākonga e ako tonu nei i te reo Māori. Ko te taumata e kōrerohia ana he mea waihanga mā te hunga kātahi anō ka kuhu ki te ako ōkawa nei i te reo i te Tau 9 me te Tau 10 o te kura tuarua.

I ahu mai tēnei paerewa paetae i The New Zealand Curriculum (NZC), Te Pou Taki Kōrero, Te Tāhuhu o te Mātauranga, 2007, me ngā whāinga i te Taumata 6 o Te Aho Arataki Marau mō te Ako i Te Reo Māori - Kura Auraki.

Ngā tautuhinga aromatawai ā-waho

He Hononga Ki Whārangi Wāhi Ipurangi Kē

[ External Link Featured NZQA ]
Tūmahi Aromatawai Pātahi (TAPA)
Tūmahi Aromatawai Pātahi (TAPA)

Te wewete i ngā paerewa

Te whāinga o te Paerewa

Ko tā te Paerewa Paetae nei he aromatawai i ngā pūkenga o te ākonga ki te whakaatu i tō rātou mārama ki te reo Māori i ngā horopaki e taunga ana, me te āhukahuka i ngā āhuatanga o te reo e hāngai ana ki ngā mātāpono Māori. Ka whakaatu ngā ākonga i tō rātou mōhio ki te haere ngātahi o te reo me te ahurea ki te whakawhiti kōrero. Ko te tohu i ngā momo pānga rerekē, mā roto i te kōwhiri i ngā pūpānga 'A' me te 'O', tētahi tauira o ēnei mātāpono, ko te hiranga rānei o te whāritenga, o te tauarotanga rānei, pēnei i ērā e whakatauiratia ana i te reo takirua, i te reo tauaro rānei o Rangi/Papa, o roto/waho, o uta/tai, o ao/pō, o ora/mate hoki. 

Ka ahu mai tēnei Paerewa Paetae i ngā Akoranga Tāpua e whai nei:

  • tūhura i te reo Māori e rite tonu nei te whakamahia ki te whakapuaki i ngā kōrero whaiaro, i ngā huatau me ngā whakaaro i ngā horopaki o ia rā 
  • whai wāhi atu, he whakamāori hoki i ngā momo kōrero whānui e poto ana 
  • whai wāhi atu ki ngā uara matua o te ahurea Māori me ngā mātāpono e noho tangata whenua ana i te reo
  • mōhio ki tā rātou whai wāhi ki te whakarauora i te reo hei painga mō te katoa.

Te whakatau tika

Me whakaatu e ngā ākonga tō rātou āhei ki te āhukahuka, ki te whai māramatanga hoki i te reo Māori kei ngā kōrero kua tukuna, tae atu ki te āhukahuka i ngā āhuatanga reo e whakaahua ana i ngā mātāpono Māori, i ngā tirohanga Māori rānei.

Ka tukuna e ngā ākonga e eke ana ki ngā taumata teitei ake o te paetae, ngā taunakitanga e whakaatu ana i tō rātou mōhio whānui ki te reo kei ngā kōrero kua tukuna, me te haere ngātahi o ngā āhuatanga o te reo me ngā mātāpono Māori, me ngā tirohanga Māori rānei.

Te whakaemi taunakitanga

Ko te tukanga o tēnei aromatawai ko tētahi Ngohe Aromatawai Ngātahi ka whakahaeretia i te takiwā o ngā whakamātautau hei te mutunga o te tau. Mā NZQA ngā ngohe e tuku, me ngā whakawānga taunakitanga e whakahaere. 

Tirohia ngā Whakamārama Aromatawai ā-Waho mō te roanga ake o ngā kōrero.

Ētahi horopaki e āhei ana

He tuhinga, he ataata, he hopukanga ā-reo rānei ngā rauemi whakaaraara. Ka hāngai ēnei rauemi ki tētahi horopaki e taunga ana.Ko ngā horopaki e taunga ana ngā kaupapa, ngā wheako rānei e mōhiotia whānuitia ana, e hāngai ana rānei ki te taiao tonu o ngā ākonga.

Anei ētahi tauira:

  • te kura
  • te whānau
  • ngā kaupapa ā-hapori

Ngā Paearu o Te Reo Matatini me te Mātau Pāngarau 

Kua whakaaetia tēnei Paerewa Paetae mō Te Reo Matatini i te tau 2024 me te tau 2025. 

Ngā kōrero katoa mō ngā pae ngātahi mō te tau 2024, me te tau 2025: Standards approved for NCEA co-requisite for 2024 and 2025.

Te whāinga o te Paerewa

Ko tā te Paerewa Paetae nei he aromatawai i ngā pūkenga o te ākonga ki te whakaatu i tō rātou mārama ki te reo Māori i ngā horopaki e taunga ana, me te āhukahuka i ngā āhuatanga o te reo e hāngai ana ki ngā mātāpono Māori. Ka whakaatu ngā ākonga i tō rātou mōhio ki te haere ngātahi o te reo me te ahurea ki te whakawhiti kōrero. Ko te tohu i ngā momo pānga rerekē, mā roto i te kōwhiri i ngā pūpānga 'A' me te 'O', tētahi tauira o ēnei mātāpono, ko te hiranga rānei o te whāritenga, o te tauarotanga rānei, pēnei i ērā e whakatauiratia ana i te reo takirua, i te reo tauaro rānei o Rangi/Papa, o roto/waho, o uta/tai, o ao/pō, o ora/mate hoki. 

Ka ahu mai tēnei Paerewa Paetae i ngā Akoranga Tāpua e whai nei:

  • tūhura i te reo Māori e rite tonu nei te whakamahia ki te whakapuaki i ngā kōrero whaiaro, i ngā huatau me ngā whakaaro i ngā horopaki o ia rā 
  • whai wāhi atu, he whakamāori hoki i ngā momo kōrero whānui e poto ana 
  • whai wāhi atu ki ngā uara matua o te ahurea Māori me ngā mātāpono e noho tangata whenua ana i te reo
  • mōhio ki tā rātou whai wāhi ki te whakarauora i te reo hei painga mō te katoa.

Te whakatau tika

Me whakaatu e ngā ākonga tō rātou āhei ki te āhukahuka, ki te whai māramatanga hoki i te reo Māori kei ngā kōrero kua tukuna, tae atu ki te āhukahuka i ngā āhuatanga reo e whakaahua ana i ngā mātāpono Māori, i ngā tirohanga Māori rānei.

Ka tukuna e ngā ākonga e eke ana ki ngā taumata teitei ake o te paetae, ngā taunakitanga e whakaatu ana i tō rātou mōhio whānui ki te reo kei ngā kōrero kua tukuna, me te haere ngātahi o ngā āhuatanga o te reo me ngā mātāpono Māori, me ngā tirohanga Māori rānei.

Te whakaemi taunakitanga

Ko te tukanga o tēnei aromatawai ko tētahi Ngohe Aromatawai Ngātahi ka whakahaeretia i te takiwā o ngā whakamātautau hei te mutunga o te tau. Mā NZQA ngā ngohe e tuku, me ngā whakawānga taunakitanga e whakahaere. 

Tirohia ngā Whakamārama Aromatawai ā-Waho mō te roanga ake o ngā kōrero.

Ētahi horopaki e āhei ana

He tuhinga, he ataata, he hopukanga ā-reo rānei ngā rauemi whakaaraara. Ka hāngai ēnei rauemi ki tētahi horopaki e taunga ana.Ko ngā horopaki e taunga ana ngā kaupapa, ngā wheako rānei e mōhiotia whānuitia ana, e hāngai ana rānei ki te taiao tonu o ngā ākonga.

Anei ētahi tauira:

  • te kura
  • te whānau
  • ngā kaupapa ā-hapori

Ngā Paearu o Te Reo Matatini me te Mātau Pāngarau 

Kua whakaaetia tēnei Paerewa Paetae mō Te Reo Matatini i te tau 2024 me te tau 2025. 

Ngā kōrero katoa mō ngā pae ngātahi mō te tau 2024, me te tau 2025: Standards approved for NCEA co-requisite for 2024 and 2025.

Ngohe Aromatawai

Footer

Te Poutāhū - Curriculum Centre Ministry of Education New Zealand home
  • About this site
  • Contact Us
  • Copyright
  • Privacy
Shielded site logo
© 2025 Ministry of Education New Zealand Government / Te Kāwanatanga o Aotearoa