Kupu whakataki:
E rere kau noa nei ngā mihi ki a koutou i whai wāhi mai ki te whakautu i ngā pātai matihiko mō ngā hua hukihuki tuatahi o Te Marautanga o Aotearoa, ki ngā kura anō i huaki i ō koutou tatau ki te hui kanohi-ki-te-kanohi. E 30 ngā kura Māori me ngā kura auraki i tuku urupare mai i Hanuere 2021 – Āperira 2021. Ko te rahinga o ngā urupare, he kōrero pai. Heoi, kua rongo anō mātou i ētehi atu panonitanga kia kaha ake ai ngā hua.
Kua wāwāhia ngā urupare a te rāngai kia pēnei:
- Ko ngā whakakitenga whānui
- Ko ngā whakakitenga whāiti mō ia Wāhanga Ako
Ā te tau nei wātea ai ngā hua hukihuki o ngā paerewa paetae me ngā ngohe aromatawai hei tirohanga, hei wānanga mā koutou.
Ngā Whakakitenga Whānui:
Te kaha whirinaki ki NZC
Ko te nuinga o ngā kura e whakamahi rūrua ana i Te Marautanga o Aotearoa (TMoA) me te New Zealand Curriculum (NZC). Heoi, ko te rahinga o ngā paerewa e mahia ana he paerewa nō NZC. Ki tā ngā kaiako, he uaua te whakaako i TMoA, kāore he rauemi hei tautoko. Ka raru anō te pīkaunga o TMoA i te korenga o ngā kaiako kōrero Māori e mātau ana ki Wāhanga Ako/marau kē.
Heoi, e ai ki ngā uruparenga, e huri ana te tirohanga ki TMoA. E kitea ana ngā painga ka puta i ngā panonitanga. Engari anō ngā āwangawanga me ngā raru i whakapuakina e ngā kaiako. Ko te korenga o ngā rauemi whakaako tēnā, ko te kore whai wāhi ki ngā hōtaka whakangugnu tenā. He raru ēnei nō mua rā anō, e ngau tonu ana i ēnei rā.
Te korenga o ngā rauemi:
He rite tonu te rewa mai o tēnei ia kōrero, arā, ruarua noa iho ngā rauemi e tautoko ana i te ako o TMoA. E kiteaa ana tēnei whārua i ngā kura katoa, i ngā Wāhanga Ako katoa. Ko te āwangawanga ia, ka pēnei tonu te rerenga hou o TMoA.
I ngā tau ka hori, kua riro mā ngā kura e waihanga te nuinga o ā rātou rauemi whakaako hei whakakī i ēnei rauemi. I whakapuakina ētehi rautaki mō te hangatanga me te tohanga o ngā rauemi hou. Hei tauira, he tahua pūtea, he paetukutuku, aha atu.
Nā ngā urupare i tautohua ai ētehi tū rauemi e kaha hiahiatia ana. Arā, ko ngā whakatauira o ngā mahi whakaako me ngā mahi aromatawai, ko ngā papakupu e hāngai ana ki ia Wāhanga Ako anō hoki.
Te āheinga o te rāngai whānui:
He kaupapa anō tēnei i kaha puta mai i ngā hui ā-kura. Ruarua noa iho ngā kaiako kōrero Māori, ka mutu, ruarua noa iho ērā e mātau hoki ana ki marau kē. Ko ētehi Wāhanga Ako e kaha pāngia ana e tēnei korenga, ko Pūtaiao, ko Pūoro.
I puta te anipā mō te kore āheinga o te rāngai whānui mō te reo Māori me te mātauranga Māori. Te tikanga, he ārai tēnei i te panonitanga o NCEA. He ārai anō i te tiki o ngā paerewa o TMoA e ngā kura Māori.
Mā ngā urupare e whakaatu te tino hiahia a ngā kura ki ngā hōtaka whakangungu me ngā rauemi whakamārama mō te panonitanga o NCEA me TMoA. Me ka pēnei te tuku a Te Tāhuhu, ka haumaru, ka māia ake te kaiako i tana mahi whakahou.
Te tāwariwari o te marau me ngā aromatawai:
I tino whakaaetia te tāwariwari o Te Marautanga o Aotearoa me ōna aromatawai e ngā kaiako. Ko ngā āhuatanga matua i mihia ko te kōtuituinga o ngā marau i te aromatawai kotahi; me te panoni kia iti iho ngā aromatawai, kia nui ake ngā whiwhinga. Ko ngā urupare e kī ana he rautaki pai hei whakamāmā i te taumaha o te mahi i runga i ngā kaiako me ngā ākonga.
Heoi, he āwangawanga tonu ō ngā kaiako ki te mahinga o ngā aromatawai. E hiahiatia ana kia tāwariwari ake te hanga o ngā aromatawai ā-waho. Ko tētehi hiahia, kia kaua e waiho ki te tōpito o te tau anake engari kia tū i te wā e tau ai te ākonga ki tāna e ako nei. Ko tētehi atu hiahia kia aromatawaingia ngā hui ka tū ki waho o te kura. Hei tauira, ko ngā whakataetae kapa haka ā-rohe, ko ngā Manu Kōrero, ko te whai wāhi ki tētehi tīma hākinakina.
Reo ā-iwi me ngā mātauranga ā-iwi:
E mihia ana te nui o te mātauranga Māori kua whakahoungia ki roto o TMoA, ahakoa koia te tikanga nui o TMoA.
Ka rewa te anipā mō te tuituinga o ngā horopaki ā-rohe ki te marautanga me ngā aromatawai. Ko te aronga nui ko te aromatawai ā-waho o te reo ā-iwi me te mātauranga ā-iwi. E ai ki ngā urupare, kāore i whakaaetia kia mākangia ēnei e ngā kaimātai nō waho o te rohe, mō te tūpono ka hē.
Ko te hiahia ia kia mārama te tukanga e pā ana ki te urunga o te reo ā-iwi ki TMoA me NCEA, kia mārama anō te tukanga aromatawai mō ngā ākonga.
Te reo ake o ngā hua:
I whakakohangia te reo o ētehi o ngā hua, i runga i te uaua o te reo, me te mea nei he reo ‘whare wānanga.’ Ko ētehi, he nui rawa te tuhi o roto. E whakapono ana ngā kaiako he ārai tēnei i ngā ākonga, me ngā kaiako.
Kua whakakohangia anō ētehi kupu nō roto i ngā whakamāramatanga paearu paetae.
He kōrero i auau te puta kia iti iho te tuhi, kia nui ake ngā āhuatanga ataata. He rautaki kia māmā ai te whai a ngā ākonga me ngā kaiako.
I kaha kōrerohia te hiahia o ngā kaiako kia whakaputaina i ngā whakapākehātanga o te marau me ngā kuputaka. He rautaki kia mārama pū ngā kōrero ki te kaiako me te ākonga; kia whai wāhi hoki te whānau ki tā te ākonga e ako ana, ahakoa reo Māori mai, reo Pākehā mai.
Ngā Whakakitenga Whāiti (ā-Wāhanga Ako):
Pūtaiao:
Hei tā ngā kaiako, e mārama ana te Tukutuku Ako me ngā kōrero o roto. I tēnei wā, kei te rangirua tonu ētehi kaiako i te raupapa o ngā marau kei roto i te Wāhanga Ako.
Kua tohu mai ngā kura ko Pūtaiao tētehi o ngā Wāhanga Ako e kaha pāngia ana i te korenga o ngā kaiako mātau. Ko te hiahia anō kia whai kupu ārahi mō te tuituinga o te horopaki me te mātauranga ā-rohe/iwi/hapū ki te marautanga.
I ngā urupare i puta te āwangawanga mō te taumaha o te mahi ka pīkauria e ngā ākonga. I tēnei wā, kei te kaha aro te aromatawai ki te mahi rangahau me te mahi tuhituhi, kaua ki te mahi noa.
Hangarau:
He pai tēnei Wāhanga Ako ki ngā kaiako. He marau i āta waihangatia, e mārama ana te hononga o tēnā paerewa ki tēnā paerewa. Heoi, i puta te anipā mō te tūpono ka uaua tēnei Wāhanga Ako mō te akonga i runga i te korenga o ngā kaiako mōhiohio ki tēnei tū mātauranga.
Ko tā ngā kaiako, he hiahia kia kitea ngā hononga o tēnei Wāhanga Ako ki Wāhanga Ako kē, me te whai rauemi anō hoki hei whakatauira i ngā mahi whakaako, mahi aromatawai.
Hauora:
I pai ngā urupare mō Hauora. E kīia nei he marau tino ‘Māori’. E mārama ana ōna hononga ki marau kē.
Ko tā ngā kaiako he paerewa paetae ēnei e māmā ai te whakaako. He pai ake ngā paerewa hou i ngā paerewa nō TMoA o mua. Ko te wāhi ki te mahi kori tinana tētehi o ērā painga.
Heoi anō, ko te wawata o ētehi kura kia nui ake te mahi kori tinana i te mahi tuhituhi. Ko tētehi wawata e auau nei te puta ko te hiahia kia aromatawai i ngā mahi/tīma hākinakina o waho i te kura.
Ngā Toi
E ai ki ngā kaiako, he mārama ngā paerewa paetae. He tino mārama ōna hononga ki marau kē, ki ōna ake kaupae anō.
I puta te āwangawanga i te whakakotahinga o ngā marau rerekē e toru (Pūoro, Toi Ataata, Ngā Mahi a te Rēhia) ki Kaupae 1. E pēnei ana te āwangawanga i te korenga o ngā kaiako mātau ki ēnei tū mātauranga.
I āwangawanga hoki i te nui o ngā mahi tuhituhi. Ko te hiahia ia kia nui ake ngā mahi ā-ringa i roto i ngā aromatawai.
Te Reo Māori (NZC)
He pai ngā urupare mō tēnei Wāhanga Ako. I ngā kura Māori, e kitea tonutia ana te hiahia o ngā kaiako kia pīkauria tēnei marau, kaua ko Te Reo Rangatira. E ai ki ngā kura, he māmā te mahinga, he māmā anō te reo.
Heoi, e ai ki ngā kaiako, he nui ngā aromatawai tuhi; he iti iho te taha ki ngā aromatawai reo ā-waha.
Te Reo Rangatira
E rangirua tonu ana ngā kura ki te rerekētanga o Te Reo Māori (NZC) me Te Reo Rangatira.
E ai ki ngā kura, he uaua te reo o tēnei Wāhanga Ako. E kīia nei he reo ‘whare wānanga.’ He māmā ake te reo o Te Reo Māori NZC.
Heoi, i tua atu i te reo ake o ngā hua, he pai te whānuitanga o ngā paerewa paetae, me te tāwariwari o te pēheatanga o ngā aromatawai.
Pāngarau
E ai ki ngā uruparenga he māma, he mārama anō, te hanga o Pāngarau. I whakamihia te mārama o te kōtuituinga i waenga i te Tukutuku Ako me te Tukutuku Aromatawai e ngā kaiako.
Kua anipā ētehi kaiako i te nui o te mātauranga Māori i te marau. Ko tā rātou, mā te whakangungu e tau ai ngā māharaharatanga..
Tikanga ā-Iwi
Kāore i tino whai wāhi tēnei Wāhanga Ako i ngā uruparenga. Ko ngā kōrero i whiwhi nei he tono kia whai rauemi hei tautoko i te whakaako o te kaupapa, hei whakamārama i ngā kupu hou.
Kupu whakataki:
E rere kau noa nei ngā mihi ki a koutou i whai wāhi mai ki te whakautu i ngā pātai matihiko mō ngā hua hukihuki tuatahi o Te Marautanga o Aotearoa, ki ngā kura anō i huaki i ō koutou tatau ki te hui kanohi-ki-te-kanohi. E 30 ngā kura Māori me ngā kura auraki i tuku urupare mai i Hanuere 2021 – Āperira 2021. Ko te rahinga o ngā urupare, he kōrero pai. Heoi, kua rongo anō mātou i ētehi atu panonitanga kia kaha ake ai ngā hua.
Kua wāwāhia ngā urupare a te rāngai kia pēnei:
- Ko ngā whakakitenga whānui
- Ko ngā whakakitenga whāiti mō ia Wāhanga Ako
Ā te tau nei wātea ai ngā hua hukihuki o ngā paerewa paetae me ngā ngohe aromatawai hei tirohanga, hei wānanga mā koutou.
Ngā Whakakitenga Whānui:
Te kaha whirinaki ki NZC
Ko te nuinga o ngā kura e whakamahi rūrua ana i Te Marautanga o Aotearoa (TMoA) me te New Zealand Curriculum (NZC). Heoi, ko te rahinga o ngā paerewa e mahia ana he paerewa nō NZC. Ki tā ngā kaiako, he uaua te whakaako i TMoA, kāore he rauemi hei tautoko. Ka raru anō te pīkaunga o TMoA i te korenga o ngā kaiako kōrero Māori e mātau ana ki Wāhanga Ako/marau kē.
Heoi, e ai ki ngā uruparenga, e huri ana te tirohanga ki TMoA. E kitea ana ngā painga ka puta i ngā panonitanga. Engari anō ngā āwangawanga me ngā raru i whakapuakina e ngā kaiako. Ko te korenga o ngā rauemi whakaako tēnā, ko te kore whai wāhi ki ngā hōtaka whakangugnu tenā. He raru ēnei nō mua rā anō, e ngau tonu ana i ēnei rā.
Te korenga o ngā rauemi:
He rite tonu te rewa mai o tēnei ia kōrero, arā, ruarua noa iho ngā rauemi e tautoko ana i te ako o TMoA. E kiteaa ana tēnei whārua i ngā kura katoa, i ngā Wāhanga Ako katoa. Ko te āwangawanga ia, ka pēnei tonu te rerenga hou o TMoA.
I ngā tau ka hori, kua riro mā ngā kura e waihanga te nuinga o ā rātou rauemi whakaako hei whakakī i ēnei rauemi. I whakapuakina ētehi rautaki mō te hangatanga me te tohanga o ngā rauemi hou. Hei tauira, he tahua pūtea, he paetukutuku, aha atu.
Nā ngā urupare i tautohua ai ētehi tū rauemi e kaha hiahiatia ana. Arā, ko ngā whakatauira o ngā mahi whakaako me ngā mahi aromatawai, ko ngā papakupu e hāngai ana ki ia Wāhanga Ako anō hoki.
Te āheinga o te rāngai whānui:
He kaupapa anō tēnei i kaha puta mai i ngā hui ā-kura. Ruarua noa iho ngā kaiako kōrero Māori, ka mutu, ruarua noa iho ērā e mātau hoki ana ki marau kē. Ko ētehi Wāhanga Ako e kaha pāngia ana e tēnei korenga, ko Pūtaiao, ko Pūoro.
I puta te anipā mō te kore āheinga o te rāngai whānui mō te reo Māori me te mātauranga Māori. Te tikanga, he ārai tēnei i te panonitanga o NCEA. He ārai anō i te tiki o ngā paerewa o TMoA e ngā kura Māori.
Mā ngā urupare e whakaatu te tino hiahia a ngā kura ki ngā hōtaka whakangungu me ngā rauemi whakamārama mō te panonitanga o NCEA me TMoA. Me ka pēnei te tuku a Te Tāhuhu, ka haumaru, ka māia ake te kaiako i tana mahi whakahou.
Te tāwariwari o te marau me ngā aromatawai:
I tino whakaaetia te tāwariwari o Te Marautanga o Aotearoa me ōna aromatawai e ngā kaiako. Ko ngā āhuatanga matua i mihia ko te kōtuituinga o ngā marau i te aromatawai kotahi; me te panoni kia iti iho ngā aromatawai, kia nui ake ngā whiwhinga. Ko ngā urupare e kī ana he rautaki pai hei whakamāmā i te taumaha o te mahi i runga i ngā kaiako me ngā ākonga.
Heoi, he āwangawanga tonu ō ngā kaiako ki te mahinga o ngā aromatawai. E hiahiatia ana kia tāwariwari ake te hanga o ngā aromatawai ā-waho. Ko tētehi hiahia, kia kaua e waiho ki te tōpito o te tau anake engari kia tū i te wā e tau ai te ākonga ki tāna e ako nei. Ko tētehi atu hiahia kia aromatawaingia ngā hui ka tū ki waho o te kura. Hei tauira, ko ngā whakataetae kapa haka ā-rohe, ko ngā Manu Kōrero, ko te whai wāhi ki tētehi tīma hākinakina.
Reo ā-iwi me ngā mātauranga ā-iwi:
E mihia ana te nui o te mātauranga Māori kua whakahoungia ki roto o TMoA, ahakoa koia te tikanga nui o TMoA.
Ka rewa te anipā mō te tuituinga o ngā horopaki ā-rohe ki te marautanga me ngā aromatawai. Ko te aronga nui ko te aromatawai ā-waho o te reo ā-iwi me te mātauranga ā-iwi. E ai ki ngā urupare, kāore i whakaaetia kia mākangia ēnei e ngā kaimātai nō waho o te rohe, mō te tūpono ka hē.
Ko te hiahia ia kia mārama te tukanga e pā ana ki te urunga o te reo ā-iwi ki TMoA me NCEA, kia mārama anō te tukanga aromatawai mō ngā ākonga.
Te reo ake o ngā hua:
I whakakohangia te reo o ētehi o ngā hua, i runga i te uaua o te reo, me te mea nei he reo ‘whare wānanga.’ Ko ētehi, he nui rawa te tuhi o roto. E whakapono ana ngā kaiako he ārai tēnei i ngā ākonga, me ngā kaiako.
Kua whakakohangia anō ētehi kupu nō roto i ngā whakamāramatanga paearu paetae.
He kōrero i auau te puta kia iti iho te tuhi, kia nui ake ngā āhuatanga ataata. He rautaki kia māmā ai te whai a ngā ākonga me ngā kaiako.
I kaha kōrerohia te hiahia o ngā kaiako kia whakaputaina i ngā whakapākehātanga o te marau me ngā kuputaka. He rautaki kia mārama pū ngā kōrero ki te kaiako me te ākonga; kia whai wāhi hoki te whānau ki tā te ākonga e ako ana, ahakoa reo Māori mai, reo Pākehā mai.
Ngā Whakakitenga Whāiti (ā-Wāhanga Ako):
Pūtaiao:
Hei tā ngā kaiako, e mārama ana te Tukutuku Ako me ngā kōrero o roto. I tēnei wā, kei te rangirua tonu ētehi kaiako i te raupapa o ngā marau kei roto i te Wāhanga Ako.
Kua tohu mai ngā kura ko Pūtaiao tētehi o ngā Wāhanga Ako e kaha pāngia ana i te korenga o ngā kaiako mātau. Ko te hiahia anō kia whai kupu ārahi mō te tuituinga o te horopaki me te mātauranga ā-rohe/iwi/hapū ki te marautanga.
I ngā urupare i puta te āwangawanga mō te taumaha o te mahi ka pīkauria e ngā ākonga. I tēnei wā, kei te kaha aro te aromatawai ki te mahi rangahau me te mahi tuhituhi, kaua ki te mahi noa.
Hangarau:
He pai tēnei Wāhanga Ako ki ngā kaiako. He marau i āta waihangatia, e mārama ana te hononga o tēnā paerewa ki tēnā paerewa. Heoi, i puta te anipā mō te tūpono ka uaua tēnei Wāhanga Ako mō te akonga i runga i te korenga o ngā kaiako mōhiohio ki tēnei tū mātauranga.
Ko tā ngā kaiako, he hiahia kia kitea ngā hononga o tēnei Wāhanga Ako ki Wāhanga Ako kē, me te whai rauemi anō hoki hei whakatauira i ngā mahi whakaako, mahi aromatawai.
Hauora:
I pai ngā urupare mō Hauora. E kīia nei he marau tino ‘Māori’. E mārama ana ōna hononga ki marau kē.
Ko tā ngā kaiako he paerewa paetae ēnei e māmā ai te whakaako. He pai ake ngā paerewa hou i ngā paerewa nō TMoA o mua. Ko te wāhi ki te mahi kori tinana tētehi o ērā painga.
Heoi anō, ko te wawata o ētehi kura kia nui ake te mahi kori tinana i te mahi tuhituhi. Ko tētehi wawata e auau nei te puta ko te hiahia kia aromatawai i ngā mahi/tīma hākinakina o waho i te kura.
Ngā Toi
E ai ki ngā kaiako, he mārama ngā paerewa paetae. He tino mārama ōna hononga ki marau kē, ki ōna ake kaupae anō.
I puta te āwangawanga i te whakakotahinga o ngā marau rerekē e toru (Pūoro, Toi Ataata, Ngā Mahi a te Rēhia) ki Kaupae 1. E pēnei ana te āwangawanga i te korenga o ngā kaiako mātau ki ēnei tū mātauranga.
I āwangawanga hoki i te nui o ngā mahi tuhituhi. Ko te hiahia ia kia nui ake ngā mahi ā-ringa i roto i ngā aromatawai.
Te Reo Māori (NZC)
He pai ngā urupare mō tēnei Wāhanga Ako. I ngā kura Māori, e kitea tonutia ana te hiahia o ngā kaiako kia pīkauria tēnei marau, kaua ko Te Reo Rangatira. E ai ki ngā kura, he māmā te mahinga, he māmā anō te reo.
Heoi, e ai ki ngā kaiako, he nui ngā aromatawai tuhi; he iti iho te taha ki ngā aromatawai reo ā-waha.
Te Reo Rangatira
E rangirua tonu ana ngā kura ki te rerekētanga o Te Reo Māori (NZC) me Te Reo Rangatira.
E ai ki ngā kura, he uaua te reo o tēnei Wāhanga Ako. E kīia nei he reo ‘whare wānanga.’ He māmā ake te reo o Te Reo Māori NZC.
Heoi, i tua atu i te reo ake o ngā hua, he pai te whānuitanga o ngā paerewa paetae, me te tāwariwari o te pēheatanga o ngā aromatawai.
Pāngarau
E ai ki ngā uruparenga he māma, he mārama anō, te hanga o Pāngarau. I whakamihia te mārama o te kōtuituinga i waenga i te Tukutuku Ako me te Tukutuku Aromatawai e ngā kaiako.
Kua anipā ētehi kaiako i te nui o te mātauranga Māori i te marau. Ko tā rātou, mā te whakangungu e tau ai ngā māharaharatanga..
Tikanga ā-Iwi
Kāore i tino whai wāhi tēnei Wāhanga Ako i ngā uruparenga. Ko ngā kōrero i whiwhi nei he tono kia whai rauemi hei tautoko i te whakaako o te kaupapa, hei whakamārama i ngā kupu hou.